Stres je nezaobilazan dio naših života i često nas dovodi do stanja preplavljenosti. Kada emocije prevladaju našim razumom postajemo reaktivni i lako gubimo dodir s realnošću. To je negativna strana stresa. Medjutim, gledajući u našu prošlost, primjećujemo da su izazovne situacije sa sobom donosile i vrijedne lekcije. Često su bile naš "wake up call", poziv na promjenu.
Koliko puta ste čuli ili sami rekli: “Hvala Bogu da mi se to desilo jer sam bio na autopilotu i ova situacija me potakla na promjenu na bolje.”
Neizvjesne situacije izbacuju nas iz naše zone udobnosti, otkrivaju naš kapacitet unutarnje snage i pružaju nam vrijedne uvide. Pod uvjetom da smo voljni preuzeti odgovornost za svoj život i usmjeriti pažnju na prilike, učenje i rast.
Što možete učiniti da se lakše nosite s negativnom stranom stresa, brže oporavite i izbjegnete njegove štetne posljedice?
Jednu od ove četiri znanstveno dokazane tehnike možemo uvedite u svoju rutinu:
1. FIZIČKA AKTIVNOST
Bez obzira na starosnu dob dokazano je da fizičke vježbe pomažu u izgradnji otpornosti. Iako je otpornost zapravo emocionalni mišić istraživanja su pokazala da naprezanjem i jačanjem fizičkih misica povećamo sposobnost suočavanja i prilagodbe na izazove.
Danas nam je poznato da odredjene prakse mogu brže umiriti um i regulirati emocije (joga, tai chi, qigong…) ALI istraživanja potvrdjuju da su disciplina i dosljednost važniji od same vrste vježbi koje prakticiramo.
Drugim riječima svaka fizicka aktivnost povećava rezilijentnost ako je praticirate redovito.
2. MEDITACIJA
Redovitom meditacijom učimo bolje kontrolirati misli i emocije te se oslobađamo negativnih misli, emocija i naučenih obrazaca ponašanja.
Istraživanja pokazuju da meditacija pojačava neuroplastičnost našeg mozga. Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se mijenja ili prilagođava tijekom usvajanja novih iskustava, informacija i značajnih životnih promjna. Tijekom meditacije stvaraju se nove neronske mreže za bolju pripremu, prilagodba i rezilijentnost u slučajevima iznenadnih i neizvesnih situacija.
U meditaciji treniramo um - da racionalni dio mozga na vrijeme preuzme kontrolu nad djelom mozga odgovornim za pretjerano doživljavanje emocija (amigdala).
Prilikom stresa dišemo ubrzano i plitko, srce brže lupa, tlak se diže i osjećamo napetost u tijelu. Spremni smo za bijeg ili borbu. Opravdana reakcija ako smo životno ugroženi, ali nije dobro kada se tako osjećamo svakodnevno ili duži period vremena, na poslu ili u interakciji s ljudima u našoj okolini.
Meditacija usporava rad srca, snižava krvni tlak, vraća svijest o sebi, potice duboko disanje iz dijafragme i trenira um da u stresnim situacijama reagira staloženo usmjeravajući pažnju na prilike, mogućnosti i rješenja.
👉 Za jačanje otpornosti na stres isprobaj Meditaciju za miran um
3. DNEVNIK ZAHVALNOSTI
Izdvojite barem 5 min na dan za izražavanje zahvalnosti. Dok nabrajamo na čemu smo zahvlani ne dozvoljavamo umu da se uznemiruje zbog prošlosti niti brine za budućnost. Prisutni smo “ovdje i sada”. To je jedino mjesto i trenutak u kojem možemo nešto konkretno poduzeti i učiniti.
Izražavanjem zahvalnosti povećavamo izlučivanje dopamina i serotonina, “feel good” hormona koji odmah podižu vaše raspoloženje.
U dnevnik možete biljeziti zahvalnost za osnovne stvari, poput hrane, vode, i krova nad glavom, ukusnog rucka s prijateljima, šetnje s dragom osobom…ne trebate čekati da se desi neki veliki životni događaj.
Ova tehnika čini se jako jednostavnom ali podsjetimo se; nisu li najvažniji resursi za preživljavanje, kao što su disanje, voda, zrak i zemlja, jednostavni i dostupni?!
4. REGULACIJA EMOCIJA
Najjači oblik stresa je emocionalni stres.
Uzrok mu je određena situacija koja je u nama izazvala snažnu negativnu emociju (ljutnja, strah, tuga, sram, krivnja). Ta emocija nužno ne mora biti od prije tjedan ili mjesec dana već može vući korijene još iz djetinjstva.
Kada se sljedeći puta nađete u naletu neke negativne emocije postavite si ova 3 pitanja:
Što je to što osjećam?
Kako ovi osjećaji utječu na moje misli, ponašanje?
Što je bio okidač?
Odgovore tražite u sebi jer ćete tako dobiti veću svijest i razumijevanje vlastitih emocija i ponašanja. Dobiti ćete uvide na što ili koga reagirate impulzivno, burno, emotivno, na što ste osjetljivi i nježni.
Kada naučite pravilo procesuirati (pauzirati i preusmjeriti) vaše impulzivne osjećaje emocionalni stres neće se više nakupljati u tijelu.
Ovu temu dublje obradjujemo na edukativnoj coaching radionici "Moc emocionalne inteligencije" koja ce se odrzati 16.05.2024. u Kastvu 17.30-20.30h.
Upravljanje emocijama jedna je od vještina emocionalne inteligencije i ključna je za uspostavljanje uspješne komunikacije i izgradnje boljih međuljudskih odnosa.
Izaberi neku od ovih tehnika i dosljedno je prakticiraj barem mjesec dana da postane tvoja nova navika kojom gradiš veću otpornost na stres, veću emotivnu ravnotežu, zadovoljstvo i općenito pozitivniji pogled na život.
Ako zatrebaš pomoć javi mi se na info@ivanarodin.com da brže usvojiš tehnike za izgradnju tvoje rezilijentnosti.